31.05.2010.
Izvor: Pobjeda – elektronsko izdanje
(www.pobjeda.co.me)
POBJEDA, 30. 05. 2010.
BEZ KOMPJUTERA – NEPISMENI
Po korišćenju informatičkih tehnologija Crna Gora spada u srednje razvijene zemlje
Svako ko ne umije da napiše tekst na računaru, sačuva ga, pošalje, primi mejl, napravi tabelu i prezentaciju, računa se kao nepismen čovjek. Da li će informatička revolucija za nas biti košmar ili raj, zavisi od brzine i reformi koje treba da sprovedemo.
Po korišćenju računara i interneta, Crna Gora spada u red srednje razvijenih zemalja. Zvanični podaci, koji se mogu naći na sajtovima naših državnih institucija i organa, pokazuju da internet koristi oko 294.000 crnogorskih građana, odnosno blizu 43 odsto. Globalni parametri, po kojima se kategorišu države, podrazumijevaju da se u visoko razvijene zemlje ubrajaju one u kojima je stepen korišćenja iznad 50 odsto.
– Kad pogledamo strukturu korišćenja, onda su vidljiva odstupanja, zavisno o kojoj se kategoriji radi. Ovu globalnu mrežu koristi 34 odsto domaćinstava i oko 23 odsto preduzeća ili pravnih lica. Ovo su podaci koje smo koristili u istraživanju na potprojektu Nauka i tehnologija koji je dio strateškog dokumenta CANU – Crna Gora u 21. stoljeću u eri kompetitivnosti. Tim koji je radio na dijelu koji se odnosi na informatičke tehnologije je podatke o korišćenju interneta u Crnoj Gori preuzeo od Ministarstva za informaciono društvo i vezani su za prošlu godinu. Vjerovatno da je sada slika nešto drugačija, ali ono do čega smo došli upućuje nas na pravce razvoja u ovoj oblasti bez koje se više ne može zamisliti nikakav vid poslovanja – kaže profesor na Prirodno – matematičkom fakultetu, na predmetu informacione tehnologije dr Srđan Kadić.
Ne tako davno pismenim se računao čovjek koji zna da čita i piše, a danas se pod pismenošću podrazumijeva korišćenje kompjutera. Često ćete čuti termin funkcionalna pismenost koji, ustvari, podrazumijeva da osoba umije da koristi računar kao alatku – da napiše tekst, sačuva ga, pošalje, primi mejl, napravi tabelu i prezentaciju. Riječ je o tri osnovna paketa – vord, eksel i pauer point. Dakle, smatra se da je čovjek informatički pismen ako poznaje ova tri alata i ako umije da se koristi mrežom svih mreža – internetom – kaže Kadić.
Maksimum u sferi korišćenja informatičkih tehnologija u Crnoj Gori postignut je u sferi obrazovanja. Sve osnovne i srednje škole imaju računarske kabinete, internet vezu, tako da je u ovoj oblasti slika gotovo idealna.
– Zašto je bitno da danas svako bude informatički pismen? Zato što ta tehnologija sve brže napreduje. Vratimo se samo 15 godina unazad i prisjetimo se prvih mobilnih telefona, koji su bili statusni simbol. Danas smo država koja ima sim kartica, odnosno brojeva mobilnih telefona 201 odsto više u odnosu na broj stanovnika. To znači da Crna Gora ima preko milion i 300.000 brojeva mobilnih telefona – podsjeća Kadić.
On ističe da je nevjerovatan podatak da je prošle godine u svijetu prodato oko 1,4 milijarde mobilnih telefona.
– Nije poenta u broju, nego u brzini kojom se promjene dešavaju. Mi se praktično ne možemo sjetiti kada smo sjeli za računar, a danas ne možemo da izračunamo precizno koliko vremena provedemo uz kompjuter. Sve više se oslanjamo na servise koje nudi globalna mreža. Problem Crne Gore je i taj što još nema dovoljno stručnjaka koji su specijalisti u informacionim tehnologijama – za obradu podataka, analize, zaključke, redovno ažuriranje sajtova – ocijenio je Kadić.
– Crna Gora svakako ne sjedi skrštenih ruku. Imamo strategiju razvoja informatičkih tehnologija do 2013. godine i Ministarstvo za informaciono društvo, odnosno državni organ koji će o tome da brine. Kompjuter je alatka koju nemamo pravo nikome da uskratimo. A da li će informatička revolucija za nas biti košmar ili raj, zavisi od brzine i reformi koje treba da sprovedemo. Bitno je da te promjene budu brže, kako bismo prilagodili poslovni ambijent za nova pravna lica i stvorili uslove mladima da formiraju svoje firme – biznis inkubatore, tehnološke centre…Sve u svemu, da stvorimo društvo jednakih mogućnosti, a koliko će ko pojedinačno da dosegne, zavisi od interesovanja i kapaciteta – kaže Kadić.
Uvesti besplatan internet u državi
– Problem Crne Gore je u ovom trenutku što imamo relativno mali broj servisa, koji bi nam omogućili da mnoge poslove završavamo jednostavno – kao što je popunjavanje raznih prijava, zakazivanje ljekarskih pregleda… Zapravo, sve ono što smo radili preko telefona sada bi trebalo raditi preko interneta i naša je pretpostavka da će najviše za pet godina to i u Crnoj Gori biti tako – tvrdi Kadić.
Broj servisa određuje i uspješnost države u korišćenju informatičkih tehnologija. Zemlja sličnih gabarita kao što je Crna Gora – Estonija – obezbijedila je svojim građanima besplatan internet. To mora da postane i naš prioritet – da korišćenje mreže bude dostupno svima, a ne da bude privilegija.
Istraživanje Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća
Na mreži svaki drugi menadžer
Savremeno upravljanje preduzećima je nezamislivo bez upotrebe interneta, a pravovremena informacija je od neprocjenljive vrijednosti za biznis. U svim crnogorskim preduzećima, sudeći po rezultatima istraživanja Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća, nijesu do kraja svjesni toga.
– Oko 64,7 odsto anketiranih menadžera saopštilo je da su preduzeća opremljena informacionim tehnologijama na zadovoljavajućem nivou, a 27,4 odsto misli da bi moglo biti bolje. Samo oko 4,5 odsto se izjasnilo da je opremljenost ovim tehnologijama nezadovoljavajuća. Ovi podaci ipak pokazuju da crnogorski menadžeri imaju veoma razvijenu svijest o važnosti primjene informacionih tehnologija – kaže direktor Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća Zoran Vukčević.
– Istraživanje je pokazalo da posao bez kompjutera ne može da zamisli 57,7 odsto crnogorskih menadžera, dok ih 29,9 odsto koristi povremeno. Podatak da gotovo trećina koristi kompjuter povremeno, nije dobar za uspješno upravljanje. Za to je neophodna svakodnevna upotreba kompjutera – kaže Vukčević.
Visok procenat analiziranih menadžera ili 79,6 odsto ubjedljivo tvrdi da su u njihovim preduzećima razvijeni informacioni sistemi, što je dobra osnova za primjenu savremenih tehnologija u upravljanju.
Vukčević, međutim, podsjeća na rezultate ankete iz kojih se može zaključiti da tek nešto više od polovine menadžera stalno koristi internet ili 53,2 odsto. Nije dovoljno da tek svaki drugi menadžer koristi internet u kontinuitetu. Ovi podaci govore da i pored dobre opremljenosti IT, ipak, crnogorski menadžeri ne koriste u dovoljnoj mjeri internet. To zabrinjava jer je budućnost preduzeća u kojima menadžeri u kontinuitetu ne koriste internet pod znakom pitanja jer je savremeno upravljanje nezamislivo bez kontinuiranog korišćenja interneta.
– Za uspješan menadžment posebno je važno koliko se brzo informacije prenose. U savremenim uslovima brzina pristupa informacijama je ključ za ostvarivanje poslovnih rezultata. Nije isto kada ćete dobiti informaciju sa tržišta, kako se ponašaju kupci, šta radi konkurencija, kako uvesti novi proizvod… Za brzinu prenosa informacija od presudnog značaja je primjena i razvoj informacione tehnologije. To se ne smije zanemariti – upozorava Vukčević.
V. Šofranac, Mr. Milović
