Vidjećemo se na Fejsu

 

04.11.2010.
Izvor:
Pobjeda – elektronsko izdanje
(www.pobjeda.co.me)

VIDJEĆEMO SE NA FEJSU

Društvene mreže postaju vodeći veb fenomen savremenog interneta

Iako istraživanja Hardvardskog univerziteta pokazuju da se ogromna većina aktivnosti na društvenim mrežama svodi na posmatranje profila i iniciranje kontakata, jednostavan način kreiranja socijalnih grupa korisnika sa sličnim kulturološkim predznakom je ono što ih čini toliko popularnim.

Socijalna mreža Fejsbuk prevalila je brojku od pola milijarde korisnika. Velika popularnost ove i sličnih mreža ne svodi se samo na pojednostavljivanje procesa stupanja u kontakt osoba koje su fizički udaljene, već je u pitanju niz mogućnosti za spajanje korisnika sa sličnim interesovanjima.

Posljednje istraživanje Univerziteta Harvard na temu socijalnih mreža pokazalo je da se oko 70 odsto aktivnosti na društvenim veb servisima svodi na posmatranje profila i to podijeljeno u tri kategorije.
Prvu kategoriju čine muškarci koji posmatraju profile nepoznatih žena i iniciraju kontakt. Druga grupa su muškarci koji imaju iste aktivnosti samo što su ovoga puta u pitanju žene koje poznaju. Treća kategorija su žene koje posmatraju profile drugih žena samo što znatno rjeđe iniciraju kontakt.

Kulturološka bliskost ispred vizuelne

Većina iskusnijih korisnika društvenih mreža će povodom ovih podataka dati komentar tipa: „Pa mogao sam i ja odmah da ti to kažem“. Iako naravno ne treba biti profesor internet sociologije (ako tako nešto uopšte postoji) da bi se spoznao vodeći trend upotrebe društvenih mreža, podaci iz istraživanja upućuju na dublju slojevitost socijalnih veza u odnosu stvarne-virtuelne.

Korisnici ne traže kontakt samo na osnovu fizičkog izgleda, već dominantno prema kulturološkoj blizini. Jednostavno, zajednička interesovanja koriste se kao osnova za izbor prijatelja na društvenim mrežama. Prosto rečeno, između dvije atraktivne djevojke muškarac će izabrati onu sa sličnim kulturološkim obrascem djelovanja i ponašanja na internetu.

Korisnici zaključke o mentalnom profilu neke osobe donose na osnovu njenih onlajn aktivnost koje ostaju zabilježene pri upotrebi opcija koje su na raspolaganju članovima društvenih mreža.

Najpoznatije su „kačenje“ muzičkih numera na zid (wall) korisnika, članstvo u podmrežama koje su vezane za neki kulturni, sportski ili bilo koji drugi društveni fenomen, kao i posjete virtuelnim i stvarnim događajima koji se promovišu putem posebnih stranica.

Pregledom navedenih aktivnosti korisnik vrlo brzo stiče uvid u činjenice na osnovu kojih donosi zaključke o nivou kulturološke bliskosti sa osobom za koju je zainteresovan.

Stvarne i virtuelne društvene mreže

Osim lakše spoznaje kulturološkog profila, veliku popularnost socijalne mreže duguju prevazileženju glavnog ograničavajućeg faktora pri sklapanju kontakata, geografske udaljenosti.

Naime, ljudi su uvijek dio neke društvene mreže. Od ranog djetinjstva tu mrežu čine naši roditelji, njihovi prijatelji, djeca iz komšiluka i slično. Onda na red dolaze organizovane mrežne strukture kao što su vrtići, škola i tako redom.

Prve mreže u kojima učestvujemo stvaraju se dominantno na osnovu geografske blizine. Djeca se igraju u grupama koje se, u najvećem broju slučajeva, formiraju po principu jedne ili dvije ulice. Škola onda zamjenjuje teritorijalnu podijeljenost uvodeći novu, odjeljensku.

Ovakav način formiranja društvenih mreža dovodi do situacije da su neka djeca u jednom odjeljenju kulturološki bliža u igri pojedinoj djecom iz drugog, ali ih sistem podjele „tjera“ da ih percipiraju kao protivnike.

Dakle, veze u stvarnim društvenim mrežama se formiraju kroz kulturnu selekciju, ali je u formuli koja opisuje stepen njihove čvrstine značajan faktor i fizička blizina. Pojavom internet socijalnih mreža fizički prostor nestaje iz formule i stvaraju se uslovi za njihovo kvalitativnije formiranje.

Niče je prva žrtva „intelektualnih tehnologija“

Svakako to ne znači da se kvalitet interakcije povećava. Sve zavisi od tipa ličnosti. Sociolog Denijel Bel uveo je pojam „intelektualne tehnologije“, kako bi odredio tehnološka dostignuća koja izazivaju psihološke, pa čak i biološke promjene u mozgu.

Društvene mreže imaju sve predispozicije da uđu u paletu intelektualnih tehnologija. Inače, ako je suditi prema tvrdnjama Fridriha Kitlera, njemačkog teoretičara medija, prva „žrtva“ intelektualnih tehnologija bio je čuveni Fidrih Niče.

Poznati filozof je, prema Kitleru, znatno promijenio literarni stil kada je počeo da koristi pisaću mašinu. Dok je pisao ručno, bio je više poetski raspoložen. Prelaskom na mašinu njegov stil postao je „hladniji“ i racionalniji.

Mirsad Hadžalić